Pravilo 5 sekundi vrijedi i za online svijet: Zašto je dobro stati i razmisliti prije klika ili komentara?

#Cyberbullying #BoljiOnline
  • Autor A1 Hrvatska
  • Datum 23.04.2025.
Razmisli 5 sekundi A1 kampanja

U online svijetu sve se odvija u trenutku. Jedan klik previše, komentar napisan u afektu ili prebrzo dijeljenje neprovjerene informacije mogu ostaviti trajne posljedice. Ali ponekad je dovoljno stati na trenutak i razmisliti prije sljedećeg poteza.

Kratki trenutak promišljanja može te poštedjeti mnogih nevolja, bilo da je riječ o zaštiti privatnosti, smanjenju stresa ili izbjegavanju nepromišljenih postupaka koji ostavljaju trag na internetu. U online svijetu gdje je sve brzo, jednostavno i naizgled otporno na posljedice, lako je zaboraviti da se iza ekrana kriju stvarni ljudi, s osjećajima, ranjivostima i lošim danima.

U mnogim situacijama koristan je kratki predah, udah i samo pet sekundi razmišljanja: je li ovo zaista potrebno? Što želim postići ovime? Kako će se osjećati osoba koja će to pročitati? 

Tih pet sekundi mogu napraviti veliku razliku, ne samo za tebe, već i za druge. Jer riječi ponekad bole više od udaraca, a internet ih zauvijek pamti.

Prednosti pauze za razmišljanje

„Pravilo pet sekundi“ popularizirala je spisateljica Mel Robbins. Ona tvrdi da brojanjem ručno prebacuješ brzine u glavi, čime prekidaš uobičajeni obrazac razmišljanja i preuzimaš kontrolu nad svojim postupcima. Brojanje ti usmjerava misli u novom smjeru i tjera na produktivnost. 

Ovaj način razmišljanja primjenjiv je u online svijetu, a pomaže u donošenju boljih odluka i smanjuje negativne emocije ili pogreške. Uz kratku pauzu možeš stvoriti zdraviji odnos prema internetu.

Smanjenje impulzivnih reakcija
Internet je pun podražaja – od lažnih ponuda i clickbait naslova do komentara koji izazivaju razne reakcije.

Brojanjem do pet ne reagiraš „na prvu“, već si daješ vremena da smiriš emocije i razmisliš o posljedicama svojih postupaka.

Kvalitetnije donošenje odluka
U online svijetu svakodnevno donosiš odluke, od toga što ćeš kupiti do reakcije na pročitani sadržaj. Brojanjem do pet možeš bolje analizirati situaciju i razmisliti je li proizvod u tvojoj košarici nešto što ti zbilja treba, isplati li se otvoriti privitak s nepoznate e-mail adrese ili hoće li tvoj komentar išta promijeniti.

Prevencija nesigurnosti i grešaka
Osjećaš li često pritisak da odmah reagiraš u online svijetu? Odgovor na e-mail, objava na društvenim mrežama ili prijava na neku aktivnost, naizgled sve traži trenutan odgovor. Međutim, rijetke situacije su tako hitne i zahtijevaju takvu reakciju.

Pet sekundi refleksije pomoći će ti u smanjenju nesigurnosti i donošenju boljih odluka.

Prevencija preopterećenja informacijama
Na internetu postoji ogromna količina informacija, što može izazvati osjećaj preopterećenosti. Ako promisliš na pet sekundi, smanjuješ stres povezan s preopterećenjem informacijama i omogućuješ si usmjeravanje na sadržaj koji ti je bitan.

Povećanje online sigurnosti
U online svijetu česte su opasnosti poput phishinga, lažnih ponuda i prijevara. A ako promisliš prije nego što otvoriš privitak, podijeliš osobne podatke ili klikneš na link, možeš smanjiti rizik od cyber prijetnji.

Kontrola privatnosti
Ako razmisliš prije nego što podijeliš osobne informacije na internetu, povećavaš svoju online privatnost i sigurnost.

Automatsko vs. racionalno donošenje odluka

Ova tehnika, poznata i kao kognitivna pauza, koristi se u brojnim psihološkim pristupima, od kognitivno-bihevioralne terapije do mindfulness prakse. Cilj je uvijek isti: smanjenje impulzivnosti i veća kontrola nad vlastitim ponašanjem.

Psihologija naglašava važnost kratke pauze prije djelovanja, a trajanje od pet sekundi nije odabrano nasumično. Istraživanja su pokazala da već nekoliko sekundi pauze može pomoći mozgu da prijeđe iz automatskog, emocionalnog načina reagiranja (tzv. sustav 1) u racionalniji i promišljeniji (sustav 2).

Dok sustav 1 omogućuje brze reakcije koje mogu biti korisne u hitnim situacijama, sustav 2 zahtijeva više vremena i resursa za analizu i donošenje promišljenih odluka.

Ova podjela, koju je popularizirao nobelovac Daniel Kahneman, objašnjava kako se impulzivne odluke uglavnom donose pod utjecajem trenutnih emocija, bez sagledavanja šire slike. To je posebno izraženo u online svijetu budući da su informacije brzo i lako dostupne. Vjerojatno često osjećaš pritisak da na internetu odmah reagiraš, bilo da je riječ o kupnji proizvoda na akciji, reakciji na komentar ili kliku na link. Ovo je ponašanje povezano sa sustavom 1 - brzim, automatskim i intiutivnim razmišljanjem.

A ako staneš i promisliš na pet sekundi, koristiš samosvijest koja usporava taj proces i aktiviraš sustav 2 koji je sporiji, racionalniji i logičniji

U tih pet sekundi uključuješ metakogniciju (razmišljanje o vlastitom razmišljanju) i daješ sebi prostora za bolju prosudbu. Tako stvaraš zdraviji odnos s internetom i onime što na njemu dijeliš. 

Ako stekneš naviku razmišljanja prije reakcije u online svijetu, refleksija postaje dio tvojih svakodnevnih online interakcija, a to znači manje grešaka i više razumijevanja, ali i sigurnije online okruženje.

Kako primijeniti "pravilo pet sekundi" u praksi?

Uvođenje pauze prije online akcije ne zahtijeva drastične promjene u tvojoj svakodnevici. Potrebno je samo malo vježbe i više samosvijesti, a možeš početi s ovim koracima:

1. Postavi podsjetnike
Svaki početak je težak pa je lako zaboraviti na tehniku pet sekundi. Što možeš učiniti? Postavi podsjetnik na početni ekran mobitela, zalijepi poruku na laptop ili koristi aplikaciju koja te podsjeća da zastaneš i udahneš prije reakcije.

2. Vizualiziraj pet sekundi
Zatvori oči i vizualiziraj kako brojiš do pet, duboko dišući. Taj kratki mentalni predah povezuje te s trenutkom i smanjuje automatske reakcije.

3. Postavljaj si pitanja
Pripremi tri jednostavna pitanja za introspekciju: Zašto to radim? Kako će to utjecati na druge? Jesam li siguran/na u ovo što dijelim? S vremenom ćeš ta pitanja početi automatski postavljati prije svake akcije u online svijetu.

4. Vježbaj na malim stvarima
Počni s jednostavnim situacijama: nemoj ostavljati komentare ispod članka, kupiti proizvod na sniženju ili podijeliti objavu. Kako jača navika promišljanja na pet sekundi, koristit ćeš je i pri donošenju ozbiljnijih odluka.

5. Analiziraj svoje pogreške 
Ako ipak impulzivno reagiraš, nemoj se kažnjavati. Iskoristi to kao priliku za učenje i upitaj se što se moglo učiniti drugačije. Tvoja će sljedeća odluka biti opreznija i svjesnija.

6. Uključi druge
Podijeli prednosti ove tehniku s prijateljima, obitelji ili kolegama. Ako više ljudi u tvojoj okolini prakticira svjesnu refleksiju, online komunikacija postaje zdravija i empatičnija.


Iako ti navika razmišljanja na pet sekundi može djelovati beznačajno, njezin učinak je velik. Takva pauza može promijeniti digitalnu svakodnevicu nabolje, od sigurnosti i privatnosti do međuljudskih odnosa. 

Pet sekundi razmišljanja nije slabost, već tvoja supermoć u online svijetu. Možda nećeš samostalno promijeniti internet, ali možeš promijeniti način na koji ga ti koristiš. Jedan oprezniji klik, jedan komentar manje, jedna promišljenija odluka više – sve to čini razliku.

Zato prije sljedeće velike odluke u online svijetu zastani, udahni i promisli. Pet sekundi pauze može ti pomoći da učiniš ono što sutra nećeš požaliti.

Važnost promišljanja o online ponašanju

A1 Grupa prepoznaje važnost odgovornog online ponašanja i zato će tijekom 2025. u svim zemljama članicama i u različitim oblicima provesti kampanju "Razmisli 5 sekundi".

A1 Bjelorusija stavlja fokus na starije osobe koje su često žrtve internetskih prijevara, dok se A1 Hrvatska i A1 Srbija obraćaju mladima i obiteljima koje nastoje potaknuti da na trenutak promisle o svojoj odgovornosti u online svijetu.

Foto: A1

Povezane vijesti

Vidi sve vijesti
Phishing napada

Sve teme

Što napraviti kada klikneš na link iz sumnjive poruke? 5 savjeta koji mogu spriječiti veću štetu

Spam poruke su nešto s čime se gotovo svakodnevno susrećeš. Radi se o neželjenim porukama poslanima u velikom broju, najčešće putem e-maila ili SMS-a.

Spamovi mogu biti dosadni, ali i opasni. Prevaranti često šalju poruke ljudima kako bi ih obmanuli i naveli da nasjednu na phishing napade.

Što je phishing?

Godišnji profit kibernetičkog kriminala iznosi gotovo 8 trilijuna dolara, a 80 % prijavljenih cyber napada čine upravo phishing napadi.

U phishing napadu, kriminalci se predstavljaju kao pouzdane osobe, tvrtke ili druge poznate institucije kako bi prevarili žrtve i naveli ih da im otkriju važne podatke. Meta su najčešće osobni ili financijski podaci.

Baš kao što ribar koristi mamac da ulovi ribu, tako prevaranti koriste privlačne poruke da se domognu tvojih osobnih podataka.

Što ako klikneš na phishing link?

U phishing napadu, haker najčešće šalje poruku koja ne izgleda sumnjivo, a sadrži link koji potiče primatelja da unese podatke za prijavu, preuzme sadržaj ili napravi neku drugu rizičnu radnju. Ako žrtva nasjedne i unese svoje podatke ili preuzme sadržaj s linka, haker može dobiti neovlašten pristup njezinom računu, ukrasti osobne podatke ili instalirati zlonamjerni softver na uređaj.

Iako većina nas ne bi dobrovoljno podijelila osobne podatke s nepoznatom osobom, pažljivo napisana poruka i lako dostupna phishing poveznica mogu te ipak zavarati. Ako slučajno klikneš na phishing link ili instaliraš zlonamjerni softver, nemoj paničariti. U nastavku ti donosimo korake koje možeš poduzeti i zaštititi svoje podatke.


Nikad ne unosi lozinke ni osobne podatke

Najbolja zaštita od phishing prijevara je da ne dijeliš lozinke, podatke za prijavu ni osobne informacije. Nažalost, phishing poruke mogu izgledati uvjerljivo pa dobro promisli kad te određena web stranica zatraži unos podataka, posebno ako te do tog koraka vodio link iz poruke. Uvijek je dobro stati, razmisliti i analizirati situaciju.

Sigurna web stranica trebala bi imati ikonu pokraj URL-a, obično je to simbol lokota. To znači da stranica koristi SSL enkripciju, visoku razinu sigurnosti za zaštitu podataka. Ako ta ikona nedostaje, stranica možda nije sigurna ili je lažna. Ipak, važno je napomenuti da sama ikona lokota nije jamstvo potpune sigurnosti jer cyber kriminalci danas koriste SSL veze.

Phishing prevaranti često koriste web stranice koje su gotovo identične pravima, ali s malim, suptilnim razlikama. Primjerice, URL može sadržavati višak slova ili biti pogrešno napisan.

Uvijek provjeri prikazuje li adresna traka točan naziv web stranice.

Phishing poruke i verzije legitimnih stranica često sadrže greške koje se ne nalaze na pravim stranicama ili u službenim porukama tvrtki. Pažljivo pročitaj tekst i provjeri ima li pravopisnih grešaka, tipfelera ili neobičnih izraza.

Promijeni lozinku

Ako uneseš podatke za prijavu na lažnoj stranici, tvoj stvarni online račun može biti ugrožen. A ako koristiš istu lozinku za više računa (što radi čak 68 % ljudi), tvoji drugi računi mogu postati dostupni napadačima.

Ako nasjedneš na prijevaru, odmah promijeni lozinku i podatke za prijavu na ugroženom računu, kao i na svim povezanim računima ili onima koji koriste istu lozinku. Također, pobrini se da svaka lozinka bude jaka i jedinstvena za svaki račun.

Provjeri je li tvoj uređaj zaražen zlonamjernim softverom

Pouzdan antivirusni softver može otkriti i ukloniti zlonamjerni softver koji je možda preuzet na tvoj uređaj tijekom phishing napada. Nakon instalacije sigurnosnog softvera, obavi brzo skeniranje sustava koji će prepoznati i ukloniti bilo kakve viruse.

Ažuriraj operativni sustav svog mobitela

Najnovija verzija operativnog sustava pruža ti ključnu zaštitu i poboljšanu sigurnost od cyber prijetnji. Zato ne ignoriraj obavijest o novoj verziji operativnog sustava, nego ažuriraj softver što prije.

Time ćeš svom uređaju omogućiti pristup zakrpama i ispravcima za nove sigurnosne slabosti. Ako ikada postaneš žrtva napada, obavezno preuzmi i najnovija sigurnosna ažuriranja jer se tako štitiš od budućih prijetnji.


Klikom na phishing link možeš izložiti svoj mobitel sigurnosnim rizicima. Ako ne uneseš nikakve podatke i ne prihvatiš preuzimanja, tvoji su podaci vjerojatno sigurni. 

S druge strane, postoji mogućnost da je tvoj uređaj klikom na link preuzeo sumnjive podatke ili zlonamjerni softver. Ako želiš provjeriti je li tvoj mobitel „zaražen“, preuzmi pouzdano sigurnosno rješenje koje može skenirati uređaj na malware i blokirati prijevare prije nego što naprave štetu. 

Phishing napadi postali su sve sofisticiraniji tijekom posljednjih nekoliko godina, pa je često teško razlikovati pravu poruku od lažne. Ako slučajno klikneš na zlonamjerni link, slijedi prethodno navedene korake uz koje štitiš svoj mobitel i važne podatke.

Foto: Getty Images

Tech neck

Sve teme

Kad tehnologija utječe na zdravlje i držanje: Što je "tech neck" i kako ga spriječiti?

Čitaš ovaj članak na mobitelu? Zastani i promisli o svome držanju. Je li ti glava pognuta dok gledaš u ekran? 

U prosjeku dnevno provedeš tri sata i 15 minuta na mobitelu i provjeravaš ga oko 58 puta. Osim toga, većina nas provede osam ili više sati za računalom tijekom radnom dana. Vrijeme koje provedeš koristeći tehnologiju jako je zamorno za tijelo, a posebno za tvoj vrat.

Saginjanje glave prema naprijed pod kutom od 45 stupnjeva zbog gledanja u mobitel ili tablet može drastično povećati izglede za tzv. „tech neck“. To je pojam koji se odnosi na bolove u vratu i ramenima koji nastaju zbog prekomjerne upotrebe mobitela, tableta ili laptopa

Mišići vrata i gornjeg dijela leđa popuštaju pod težinom tvoje glave kada dugo gledaš u mobitel. Bolovi nastaju zbog prenaprezanja vratnih mišića i ligamenata vratne kralježnice. Zbog toga, „tech neck“ postaje sve češći problem među radnicima i učenicima

Većina slučajeva akutne boli u vrati može se riješiti sa ili bez liječenja, ali kod gotovo 50 % ljudi i dalje će se ponavljati bolne epizode, što dovodi do umora i nelagode.

Kako nastaje „tech neck“?

Prosječna težina glave odraslog čovjeka je 5 do 6 kilograma, što vratni mišići mogu podnijeti. Kada naginješ glavu prema naprijed za 50 do 60 stupnjeva dok tipkaš na mobitel, opterećenje na mišiće vrata raste i oni tada moraju nositi težinu od 25 do 30 kilograma. A ako to ponavljaš nekoliko puta tijekom dana, dolazi do prekomjernog naprezanja vratnih mišića, što rezultira bolovima u vratu i ramenima, a posljedično može dovesti do glavobolje te boli u rukama i šakama.

Bolovi su u početku blagi i prati ih nelagoda i ukočenost vrata. Pogoršavaju se pri saginjanju glave prema naprijed dok koristiš mobitel ili tablet. 

„Tech neck“ može uzrokovati i druge probleme koji se ne odnose samo na vrat i ramena. Naime, dodatni pritisak na vratnu kralježnicu može uzrokovati bolove u srednjem i donjem dijelu leđa, kao i glavobolje. Može doći i do bolova i trnjenja u rukama, što je simptom iritacije živaca koji iz vratne kralježnice idu u ruke.


Tvoje držanje također može pridonijeti ovim problemima. Dok koristiš mobitel, vjerojatno ga približavaš tijelu zbog vizualne udobnosti i jasnijeg pregleda zaslona. Ako često gledaš u mobitel, ostaješ dugo u istom položaju, što zahtijeva više rada i truda tvoga tijela od dinamičnog kretanja. Tijelo teži vizualnoj udobnosti nauštrb pravilnog držanja, što znači da se prilagođava vidu i uzrokuje umor mišića i kostiju.

Iako nepravilno držanje ima manje utjecaja na djecu, ponavljanje istih pokreta može ostaviti posljedice na njihova tijela koja se još uvijek razvijaju. Već u 20-ima mogu patiti od umora mišića te naprezanja i istegnuća. Zato je ključno da se djeca i mladi istežu, mijenjaju položaje i što više kreću.

„Tech neck“ nije nova bolest, već su novi njezini uzroci. Dok su se nekoć bolovi u vratu povezivali s radom u nepovoljnom položaju, prekomjernim vježbanjem ili sportskim aktivnostima, danas se primarno povezuje s raširenom upotrebnom mobitela.

Kako smanjiti naprezanje vrata?

Pritisak uzrokovan „tech neckom“ možeš smanjiti stavljanjem jastuka u krilo, čime tvoje podlaktice dobivaju potporu. Osim toga, pokušaj držati mobitel u uspravnijem, nagnutom položaju jer tako poboljšavaš vizualnu udobnost.

Kako poboljšati držanje dok koristiš računalo?

-    Postavi zaslon 50 do 75 centimetara od očiju, što je otprilike duljina ruke.
-    Podigni zaslon na poželjnu visinu uz stalak za računalo ili laptop. Visina tvojih očiju trebala bi biti oko 1,5 do 4 centimetra viša od gornjih znakova na zaslonu kako bi centar ekrana bio 10 do 15 stupnjeva ispod tvojih očiju.
-    Sjedni tako da su ti glava, bokovi i kralježnica ravno jedno ispod drugoga.
-    Drži zapešća ravno, a laktove savijene pod kutom od oko 90 stupnjeva.
-    Drži koljena poravnata s kukovima, a stopala ravna na podu.


Kada gledaš ravno naprijed, mišići vrata, leđa i gornjeg dijela ramena imaju priliku opustiti se. Time se sprječava neravnomjeran pritisak na živce ovih mišićnih skupina.

Ključno je ostati u neutralnom i uspravnom položaju dok koristiš tehnologiju. Fokusiraj se na uspravno držanje glave, s ušima iznad ramena i ramenima iznad kukova. Također, važno je pronaći vremena za kretanje nakon osam sati provedenih za računalom. 

Ne zaboravi i na odmor, makar na samo minutu ili dvije. Svakih pola sata ustani od stola i promijeni položaj, a ako je moguće, kratko prošetaj.

Foto: Getty Images