Kad tehnologija utječe na zdravlje i držanje: Što je "tech neck" i kako ga spriječiti?

#Pretjerano korištenje tehnologije #BoljiOnline

Autor A1 Hrvatska
Datum 17.03.2025.

Čitaš ovaj članak na mobitelu? Zastani i promisli o svome držanju. Je li ti glava pognuta dok gledaš u ekran?

U prosjeku dnevno provedeš tri sata i 15 minuta na mobitelu i provjeravaš ga oko 58 puta. Osim toga, većina nas provede osam ili više sati za računalom tijekom radnom dana. Vrijeme koje provedeš koristeći tehnologiju jako je zamorno za tijelo, a posebno za tvoj vrat.

Saginjanje glave prema naprijed pod kutom od 45 stupnjeva zbog gledanja u mobitel ili tablet može drastično povećati izglede za tzv. „tech neck“. To je pojam koji se odnosi na bolove u vratu i ramenima koji nastaju zbog prekomjerne upotrebe mobitela, tableta ili laptopa.

Mišići vrata i gornjeg dijela leđa popuštaju pod težinom tvoje glave kada dugo gledaš u mobitel. Bolovi nastaju zbog prenaprezanja vratnih mišića i ligamenata vratne kralježnice. Zbog toga, „tech neck“ postaje sve češći problem među radnicima i učenicima.

Većina slučajeva akutne boli u vrati može se riješiti sa ili bez liječenja, ali kod gotovo 50 % ljudi i dalje će se ponavljati bolne epizode, što dovodi do umora i nelagode.

Kako nastaje „tech neck“?

Prosječna težina glave odraslog čovjeka je 5 do 6 kilograma, što vratni mišići mogu podnijeti. Kada naginješ glavu prema naprijed za 50 do 60 stupnjeva dok tipkaš na mobitel, opterećenje na mišiće vrata raste i oni tada moraju nositi težinu od 25 do 30 kilograma. A ako to ponavljaš nekoliko puta tijekom dana, dolazi do prekomjernog naprezanja vratnih mišića, što rezultira bolovima u vratu i ramenima, a posljedično može dovesti do glavobolje te boli u rukama i šakama.

Bolovi su u početku blagi i prati ih nelagoda i ukočenost vrata. Pogoršavaju se pri saginjanju glave prema naprijed dok koristiš mobitel ili tablet.

„Tech neck“ može uzrokovati i druge probleme koji se ne odnose samo na vrat i ramena. Naime, dodatni pritisak na vratnu kralježnicu može uzrokovati bolove u srednjem i donjem dijelu leđa, kao i glavobolje. Može doći i do bolova i trnjenja u rukama, što je simptom iritacije živaca koji iz vratne kralježnice idu u ruke.

Tvoje držanje također može pridonijeti ovim problemima. Dok koristiš mobitel, vjerojatno ga približavaš tijelu zbog vizualne udobnosti i jasnijeg pregleda zaslona. Ako često gledaš u mobitel, ostaješ dugo u istom položaju, što zahtijeva više rada i truda tvoga tijela od dinamičnog kretanja. Tijelo teži vizualnoj udobnosti nauštrb pravilnog držanja, što znači da se prilagođava vidu i uzrokuje umor mišića i kostiju.

Iako nepravilno držanje ima manje utjecaja na djecu, ponavljanje istih pokreta može ostaviti posljedice na njihova tijela koja se još uvijek razvijaju. Već u 20-ima mogu patiti od umora mišića te naprezanja i istegnuća. Zato je ključno da se djeca i mladi istežu, mijenjaju položaje i što više kreću.

„Tech neck“ nije nova bolest, već su novi njezini uzroci. Dok su se nekoć bolovi u vratu povezivali s radom u nepovoljnom položaju, prekomjernim vježbanjem ili sportskim aktivnostima, danas se primarno povezuje s raširenom upotrebnom mobitela.

Kako smanjiti naprezanje vrata?

Pritisak uzrokovan „tech neckom“ možeš smanjiti stavljanjem jastuka u krilo, čime tvoje podlaktice dobivaju potporu. Osim toga, pokušaj držati mobitel u uspravnijem, nagnutom položaju jer tako poboljšavaš vizualnu udobnost.

Kako poboljšati držanje dok koristiš računalo?

-   Postavi zaslon 50 do 75 centimetara od očiju, što je otprilike duljina ruke.
-   Podigni zaslon na poželjnu visinu uz stalak za računalo ili laptop. Visina tvojih očiju trebala bi biti oko 1,5 do 4 centimetra viša od gornjih znakova na zaslonu kako bi centar ekrana bio 10 do 15 stupnjeva ispod tvojih očiju.
-   Sjedni tako da su ti glava, bokovi i kralježnica ravno jedno ispod drugoga.
-   Drži zapešća ravno, a laktove savijene pod kutom od oko 90 stupnjeva.
-   Drži koljena poravnata s kukovima, a stopala ravna na podu.

Kada gledaš ravno naprijed, mišići vrata, leđa i gornjeg dijela ramena imaju priliku opustiti se. Time se sprječava neravnomjeran pritisak na živce ovih mišićnih skupina.

Ključno je ostati u neutralnom i uspravnom položaju dok koristiš tehnologiju. Fokusiraj se na uspravno držanje glave, s ušima iznad ramena i ramenima iznad kukova. Također, važno je pronaći vremena za kretanje nakon osam sati provedenih za računalom.

Ne zaboravi i na odmor, makar na samo minutu ili dvije. Svakih pola sata ustani od stola i promijeni položaj, a ako je moguće, kratko prošetaj.

Foto: Getty Images

Povezane vijesti

Vidi sve vijesti

Sve teme

Obilježen #BoljiOnline dan: CSI i A1 predstavili novi alat za zaštitu djece na internetu

Prijetnje u digitalnom svijetu još uvijek su velik problem u društvu, a potvrđuju to i podaci Centra za sigurniji internet (CSI). Tijekom 2024. godine, broj poziva na besplatnu i anonimnu help liniju CSI-ja porastao je za 110 posto.

Rastući izazovi poput seksualne iznude, opasnih online izazova i digitalnog nasilja zahtijevaju brze i učinkovite odgovore. Zato su A1 Hrvatska i CSI obilježili #BoljiOnline dan na kojem je predstavljen alat Take It Down, namijenjen maloljetnim žrtvama online seksualne iznude.

„Postojanje eksplicitnog sadržaja na internetu može biti izrazito zastrašujuće i traumatizirajuće, osobito za mlade. Uz inovativan alat Take It Down, koji omogućava maloljetnicima da povrate kontrolu nad svojim digitalnim identitetom i smanje posljedice seksualne iznude, osnažujemo njihov položaj. Vjerujemo da je ovo važan iskorak u borbi protiv elektroničkog nasilja, pružajući žrtvama mogućnost uklanjanja neovlašteno podijeljenog sadržaja. Svaka žrtva zaslužuje podršku i zaštitu. Zato pozivamo sve koji su se našli u situaciji nedobrovoljnog dijeljenja intimnih fotografija da se obrate Centru za sigurniji internet putem anonimne help linije 0800 606 606 i zatraže pomoć, savjete i podršku te policiji“, istaknuo je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za nestalu i zlostavljanu djecu i CSI-ja.

Što je Take It Down?

Platforma Take It Down, koju je razvio američki Centar za nestalu iz zlostavljanu djecu (National Center for Missing & Exploited Children - NCMEC), maloljetnicima omogućava uklanjanje neovlašteno podijeljenih intimnih sadržaja sa širokog spektra online platformi. CSI i A1 Hrvatska osigurali su prilagodbu i prijevod ovog alata omogućivši njegovu primjenu na hrvatskom jeziku i dostupnost lokalnim korisnicima. Ovim iskorakom Hrvatska postaje dio globalne inicijative usmjerene na jačanje zaštite privatnosti djece i mladih u digitalnom okruženju.

„Ponosni smo što smo sudjelovali u prijevodu i prilagodbi ovog alata na hrvatski jezik, čime smo omogućili njegovu dostupnost i našim građanima. Osim što pruža izravnu pomoć žrtvama, Take It Down donosi novu dimenziju u zaštiti djece i mladih na internetu, a naša suradnja s američkim Nacionalnim centrom za nestalu i zlostavljanu djecu dodatno nas inspirira u nastojanjima da sustavno unaprijedimo mehanizme zaštite najranjivijih u digitalnom prostoru“, poručio je Ramljak.

U sklopu obilježavanja #BoljiOnline dana proslavljen je i prvi rođendan savjetovališta Centra za sigurniji internet u Zagrebu pri čemu su predstavljeni rezultati djelovanja savjetovališta i aktivnosti u okviru projekta #BoljiOnline u protekloj godini. Tako je u 2024. posjećeno 115 škola diljem Hrvatske te je organizirano 77 događanja posvećenih sigurnosti na internetu.

Siguran online prostor kao prioritet

„U A1 Hrvatska vjerujemo da digitalni svijet može i mora biti sigurno mjesto za sve korisnike, a posebno za djecu i mlade. Kao telekom koji omogućava pristup internetu, svjesni smo ne samo njegovih prednosti, već i izazova koje donosi. Zato već više od deset godina surađujemo s Centrom za sigurniji internet kako bismo podizali svijest o odgovornom korištenju digitalnih tehnologija i razvijali alate koji pružaju konkretnu podršku korisnicima. Platforma #BoljiOnline jedan je od načina na koji ostvarujemo taj cilj – kroz edukaciju, prevenciju i inovativna rješenja koja doprinose sigurnijem digitalnom okruženju. Protekla godina donijela je značajne pomake, od otvaranja CSI savjetovališta u Zagrebu, organiziranja CyberGuard konferencije, do pokretanja chatbota #BOB, digitalnog asistenta koji pomaže korisnicima u sigurnijem korištenju interneta. Sigurnost na internetu zajednička je odgovornost, a mi u A1 Hrvatska ostajemo predani pružanju rješenja koja pomažu korisnicima da zaštite svoju privatnost i budu sigurniji online. Nastavit ćemo s ulaganjima i suradnjama koje digitalni svijet čine boljim i sigurnijim za sve“, izjavio je Dejan Turk, predsjednik Uprave A1 Hrvatska i A1 Slovenija.

Dostupnost novih digitalnih rješenja poput platforme Take It Down i chatbota BOB-a, zajedno s kontinuiranom edukacijom u sklopu projekta #BoljiOnline, još je jedan dokaz predanosti A1 Hrvatska i CSI-ja stvaranju sigurnijeg internetskog okruženja.

Za više informacija o ovakvim temama, posjeti #BoljiOnline, a za savjete i podršku kontaktiraj CSI help liniju na besplatan broj 0800 606 606. A ako želiš vratiti kontrolu nad svojim digitalnim identitetom i smanjiti posljedice seksualne iznude, posjeti stranicu Take It Down na hrvatskom.

Foto: A1 Hrvatska

Sve teme

Pjesma s Dore popularizirala je izraz NPC: Evo zašto ga mladi koriste kao uvredu na internetu

„Ne tražimo slavu, ne tražimo fame
Nećemo u spotlight, nećemo taj flame
Snimim to iz prve, samo jedan take
Glavni lik iz sjene, ali nikad nije fake
Ja sam NPC“, stihovi su pjesme „NPC“ koju je prošlog tjedna na Dori izvela laurakojapjeva, odnosno Laura Sučec.

Zahvaljujući zaraznoj melodiji pjesma je u kratkom roku postala hit, ali mnogi su se zapitali što uopće znači ta kratica.

Iako izraz "NPC" sam po sebi nije uvredljiv, mladi ga koriste u svakodnevnoj komunikaciji, i to kao pogrdan izraz. Što točno znači, koga se njime želi označiti i kako je nastao, saznaj u nastavku.

Što je NPC?

NPC je kratica izraza „non-player character“ koji se koristi u svijetu videoigara. Radi se o svakom liku u videoigri s kojim igrač ne može upravljati, već ga vodi računalni program, od prolaznika ili ukućana do većih uloga u priči.

Iako NPC-evi izgledaju poput glavnih likova, ponašaju se i govore prema unaprijed programiranoj špranci. U većini slučajeva njihova je svrha samo ispuniti prostor u igri te ga učiniti „življim“ i realističnijim.

Ova je kratica ušla u vokabular mladih uglavnom putem TikToka. Kada čitaš komentare na toj platformi, često ćeš naići na taj izraz koji se koristi kao polu-pogrdan naziv za drugu osobu.

Kada se koristi?

Mlađe generacije koriste ovaj izraz kao dehumanizirajući uvredu za nekoga tko nema svoje ja, točnije za povodljivu osobu koja mijenja mišljenja ovisno o tome s kim u tom trenutku komunicira.

Osim toga, koristi se i kao opis za nekoga tko je potpuno nebitan, poput statista u filmu. Njime se može okarakterizirati osoba koja nije sposobna za kritičko mišljenje, već potpada pod tuđi utjecaj i utapa se u bezličnu masu. Takve osobe pokazuju vrlo malo osobnosti, zbog čega je drugi doživljavaju kao slučajnog prolaznika u svom životu.

Posljednjih godina uglavnom se koristi u političkim raspravama na internetu, kada se nečije mišljenje podudara s popularnim narativom i ponavlja nešto što je već rečeno. NPC je netko tko do svoga stava nije došao pomnim promišljanjem, već ga je „upio“ iz svoje okolice i nastoji prikriti sve što bi se unutar određenog društvenog kruga moglo smatrati kontroverznim.

Odakle potječe izraz NPC?

Iako mladi danas primarno koriste izraz NPC u svakodnevnom govoru i online komunikaciji, on nije nastao na TikToku, već je tamo samo postao viralan. Kreatori sadržaja na TikToku namjerno se kreću neprirodnim pokretima, ponavljaju iste rečenice i pokušavaju hodati u mjestu, baš kao NPC-evi u videoigrama.

Počeci korištenja izraza NPC kao uvrede sežu u zlatno doba foruma 4chan, točnije teme koju je jedan anonimni korisnik otvorio u srpnju 2016. pod imenom „Jesi li NPC?“ U njoj je autor iznio svoju teoriju o fiksnom broju duša na Zemlji koje stalno prolaze kroz ciklični proces reinkarnacije. Uz to, rast ljudske populacije oteo se kontroli i zato među nama postoje bezdušna tijela koja upijaju prevladavajuća mišljenja i društvene trendove kako bi stvorili privid da su ljudi, baš kao NPC-evi u videoigrama.

Foto: Getty Images