Upozorenje: spoileri!

Nakon što je nova Netflixova kriminalistička mini-serija „Adolescencija“ potresla milijune gledatelja diljem svijeta, stručnjaci upozoravaju roditelje da obrate pažnju na emotikone koje koriste njihova djeca.

Serija prati 13-godišnjeg Jamieja Millera, kojeg glumi briljantni Owen Cooper, nakon uhićenja zbog ubojstva kolegice iz razreda.

Život naizgled obične britanske obitelji razoren je nakon ubojstva kojem je, između ostalog, pridonijelo izlaganje dječaka štetnom sadržajem putem društvenih mreža. „Kako smo nju napravili?“, Jamiejev otac pita suprugu u jednom trenutku referirajući se na njihovu kćer, na što mu supruga odgovara: „Isto kao i njega“. Iako su roditelji odgojili sina i kćer na isti način, dječaka je online sadržaj koji je nekritički konzumirao, u kombinaciji s manjkom samopouzdanja, pretvorio u čudovište.

„Adolescencija“ vješto dočarava da roditelji više nemaju jedini utjecaj na djecu kod kuće, već je tu i online svijet u koji ulaze samo jednim potezom. Pritom često zaboravljaju sve moralne lekcije koje su im prenesene u stvarnom životu i prisvajaju ideologiju koja im je predstavljena na internetu ili koja je popularna među njihovim prijateljima, izbjegavajući kritičko promišljanje o iznesenom sadržaju.



Ideja za seriju proizašla je iz vijesti o dječacima uključenima u zločine protiv djevojčica na koje je Stephen Graham (kreator serije i glumac u ulozi oca) naišao.

“Bio je jedan slučaj u kojem je dječak nožem izbo djevojku. Ostao sam šokiran. Mislio sam: ‘Što se to događa?’ U kakvom to društvu živimo kada dječak nasmrt izbode djevojku? Što je pokrenulo cijeli događaj?’ A onda se to opet dogodilo. I opet. I opet. Zaista sam želio osvijestiti taj problem i postaviti pitanje: ‘Zašto se to danas događa? Što se to događa s nama? Kako smo dospjeli ovdje?'”, ispričao je Graham za Netflixov Tudum.

Kreativni tim iza serije oduvijek je planirao da će gledatelji znati tko je počinio ubojstvo djevojčice Katie još u prvoj epizodi. "Nadam se da će drama u kojoj se postavlja pitanje - 'zašto je to učinjeno?', a ne 'tko je to učinio?' natjerati gledatelje da postavljaju drugačija pitanja. Pitanja poput: 'Što se događa s našim tinejdžerima?' Stephen i ja propitkujemo što je muškost, razmišljamo o sebi kao o muškarcima, o tome kakvi smo očevi, partneri i prijatelji, i u određenom intenzitetu ispitujemo tko smo kao ljudi", izjavio je za Tudum sukreator i koscenarist Jack Thorne.

„Adolescencija“ služi kao upozorenje o sve nužnijem micanju tinejdžera s ekrana i ponovnom uključivanju u stvarni život. Podsjetnik je da su ljudski kontakt i obiteljsko vrijeme prijeko potrebni djeci, kao i podrška, razgovor, slušanje i otvaranje teških tema.

Znakovi upozorenja

Serija ne daje jednostavne i jednoznačne odgovore na utjecaj tehnologije na djecu jer ih u ovom trenutku nitko nema. Umjesto toga pokazuje kako roditelji, uglavnom nesvjesno, propuštaju neke znakove upozorenja.

U drugoj epizodi četverodijelne mini-serije roditeljima, točnije detektivu Lukeu Bacombeu, postaje jasno koliko ne razumije „online jezik“ s kojim se njegov sin svakodnevno susreće. Naime, Adam mu je objasnio zlonamjerno značenje iza emotikona koji na prvi pogled djeluju potpuno bezopasno. Od zrna graha do srca u različitim bojama, ovi simboli kriju neočekivane šifre koje su odraslima uglavnom nepoznate.

U tzv. „manosferi“, internetskim stranicama i online grupama za raspravu koje se fokusiraju na muške interese i borbu za prava muškaraca, emotikoni poput „100“, tablete i zrna graha mogu biti znak da je netko incel – dio online zajednice muškaraca i mladića koji vjeruju da su u neželjenom celibatu, za što krive žene. „Crvena pilula znači – vidim istinu. Govori mu da je incel, tata, i da će to uvijek biti. Zato ga naziva incelom jer to znači da će zauvijek biti djevac“, objasnio je Adam tati.

Od raznobojnih srca do tableta, evo što znače emotikoni koje djeca i mladi svakodnevno koriste te što možeš učiniti ako shvatiš da ih aktivno koriste.

Emotikoni povezani s incelima 💊 🧨 💯 

U zapletu „Adolescencije“ postaje jasno da je 13-godišnji ubojica Jamie Miller radikaliziran sadržajem s interneta koji promoviraju inceli. Takav sadržaj dio je tzv. „manosfere“ koja okuplja influencere i kreatore sadržaja, među kojima je najpopularniji Andrew Tate. 

Najekstremniji pripadnici „manosfere“ su samoproglašeni inceli, koji se definiraju nesposobnošću pronalaska partnerice, iako to žele. Budući da se primarno radi o online pokretu, inceli su prilagodili nekoliko emotikona kojima iznose predanost ideologiji, dok njihovi neistomišljenici istim emotikonima označuju incele, baš kao u seriji „Adolescencija“. 

Primjerice, emotikon crvene pilule koristi se kako bi netko pokazao da dijeli incel uvjerenja. Baš kao u filmskoj trilogiji „Matrix“ koji je popularizirao simboliku crvene pilule, pripadnici „manosfere“ opisuju usvajanje seksističkih stavova kao „uzimanje crvene pilule“ i odbacivanje matrice ustaljenih stavova. Oni koji su pod utjecajem crvene pilule, za sebe misle da jedini vide pravo stanje svijeta, odnosno shvaćaju pravu prirodu ponašanja žena i njihovih preferencija kada je riječ o muškarcima.

U „Adolescenciji“ sin detektiva objašnjava i kako emotikon dinamita predstavlja „crvenu pilulu koja je eksplodirala“, što također znači da je netko incel.

Uz to, Adam objašnjava ocu da emotikon „100“ označuje pravilo „80 naprema 20“, točnije da 80 % žena privlači samo 20 % muškaraca. „Moraš zavarati žene jer ih nikad nećeš osvojiti na normalan način“, rekao je srednjoškolac u seriji.

Dodao je da zrno graha u komentarima može sugerirati da je osoba incel, baš kao i zrno kave.

Srca različitih boja ❤️ 🧡 💛 💜 💙

Iako odrasli misle da emotikoni srca u porukama znače samo ljubav, kod mladih svaka boja srca ima svoje skriveno značenje. „Crveno znači ljubav, ljubičasto napaljenost, žuto – 'Zanimaš me, jesi zainteresiran/a?', ružičasto – 'Zanimaš me, ali ne za seks', narančasto – 'Bit ćeš dobro', sve to ima značenje – sve ima značenje“, objasnio je Adam iz „Adolescencije“.

Međutim, postoje i druga tumačenja na internetu. Crveno srce najčešće predstavlja ljubav i romantične osjećaje, dok se narančasto srce koristi za izražavanje privrženosti, entuzijazma ili prijateljske i obiteljske ljubavi.

S druge strane, plavo srce manje se koristi za romantiku, a više za pokazivanje prijateljske naklonjenosti ili da poručiš da ti je nešto slatko.

Crno srce ne mora nužno asocirati na smrt ili negativne emocije i češće se koristi kao alternativa crvenom srcu iz estetskih razloga.

Emotikoni koji se koriste za sexting 🍆 🍒 🍑 💦

Ono što serija „Adolescencija“ nije pokrila, a mladi definitivno koriste u komunikaciji su emotikoni koji imaju skriveno seksualno značenje.


Patlidžani, trešnje, breskve i kapljice znoja mogu imati seksualno značenje u određenim kontekstima. Obično se koriste za aludiranje na intimne dijelova tijela koji su oblikom slični pojedinom emotikonu. Osim toga, adolescenti mogu kombinirati navedene emotikone kako bi aludirali na neki seksualni čin.

Izrazi lica 👀 🙃 🤡 😰 😵‍💫

Iako smajlići i pokreti rukama mogu izgledati bezazleno, mnogi od njih imaju skrivena značenja među djecom i mladima. 

Primjerice „side-eye“ može značiti da tvoje dijete šalje ili prima golišave fotografije. Naopako lice koristi se za izražavanje ljutnje, dok emotikon klauna šalju kada ih se uhvati u pogrešci ili kada se osjećaju kao prevarant. Znojno lice znači da im je netko privlačan, dok se ošamućeno lice koristi za izražavanje pijanstva ili seksualnog uzbuđenja.

Što učiniti ako na djetetovom mobitelu pronađeš zabrinjavajuće emotikone?

Kao što je„Adolescencija“ pokazala, emotikoni su uglavnom bezopasan način online komunikacije, ali postoji i njihova mračna strana. Zato je važno da su roditelji i skrbnici svjesni kakve emotikone i akronime koriste njihova djeca te njihova tajna značenja.

Iako u većini slučajeva vjerojatno nema razloga za brigu, otvoreni razgovor s djecom o njihovoj online sigurnosti može ih uvjeriti da izbjegavaju emotikone i akronime s dvostrukim značenjem.

Online komunikacija neprestano se mijenja, što roditeljima i skrbnicima može biti izazovno pratiti. Zato stručnjaci tvrde da je zdrav i otvoren dijalog s djecom i u ovom slučaju najbolja obrana.

Imaš pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. Osim toga, u bilo kojem trenutku se možeš anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: Netflix/Getty Images

Prije nekoliko tjedana društvenim mrežama širio se video u kojem voditeljica Mojmira Pastorčić i ministar financija Marko Primorac govore o prilikama za zaradu. Kako je sama voditeljica upozorila u emisiji „RTL Direkt“, radi se o prevari, točnije o deepfake videu.

„Ako ste slučajno na Facebooku nabasali na jedan video, tobože iz Direkta, opremljen Direktovim bojama, u kojem vam ja, s čudnim naglaskom i ministar financija Marko Primorac, također s malo čudnim naglaskom savjetuju investicijsku platformu na kojoj možete zaraditi 10.000 eura ako uložite 250 eura, nemojte nasjedati! To je deepfake video“, poručila je Pastorčić u
emisiji.

U nastavku saznaj više o ovoj tehnologiji koja izaziva sve veću zabrinutost.

Što je deepfake?

Deepfake je umjetno generirani sadržaj u kojem se osoba s originalne snimke ili fotografije mijenja s nekom drugom osobom zbog širenja lažnih informacija ili obmane. Može nastati transformiranjem izvornog sadržaja u kojem se jedna osoba mijenja drugom ili stvaranjem novog i originalnog sadržaja u kojem je osoba prikazana kako radi ili govori nešto što uopće nije napravila ili izgovorila.

Riječ „deep“ dolazi od izraza „deep learning“ (duboko učenje), odnosno metode učenja računala na ogromnim količinama podataka kako bi izvodilo zadatke slične ljudskima. Riječ „fake“ ukazuje na to da je sadržaj računalno generiran i da ga je teško razlikovati od medijskog sadržaja koji su stvorili stvarni ljudi.

U samo nekoliko minuta, zahvaljujući umjetnoj inteligenciji, napadači mogu stvoriti lažni video, fotografiju ili audio snimku. Ovakav računalno generirani sadržaj sa sobom nosi opasne posljedice i etičke dileme, posebno jer se koristi u svrhu osvetničke pornografije koja može uništiti nečiji ugled i život pomoću dezinformacija. Posebno su ugrožene slavne osobe jer su na internetu dostupne tisuće i tisuće njihovih fotografija i video isječaka.

Danas se deepfake koristi u zabavne svrhe ili čak za znanstvena istraživanja, ali ponekad se koriste za oponašanje ljudi poput političara ili svjetskih vođa kako bi se namjerno zavaralo ciljanu publiku. Vjerojatno i na svome mobitelu imaš aplikacije koje koriste deepfake tehnologiju. Među najpoznatijima je FaceApp koja ti omogućuje da na svojoj ili tuđoj fotografiji promijeniš izgled, dob i li spol. Osim toga, na Instagramu i Snapchatu također ćeš pronaći filtere sa zamjenom lica.

Nažalost, ove primjere zasjenili su deepfakeovi čiji je cilj zavarati ljude, a smatraju se digitalnim krivotvorinama. U svibnju 2023. Svjetski ekonomski forum iznio je podatak da je između 2019. i 2020. godine broj objavljenog deepfake sadržaja porastao za 900 posto, dok je danas taj rast znatno veći. 

Kako prepoznati deepfake?

U samim počecima deepfakea moglo se lako prepoznati da se radi o manipulaciji. Fotografije su imale velik broj grešaka, dok su video zapisi bili mutni, a prikazane osobe imale su neprirodne pokrete.

Međutim, deepfake je napredovao i materijali su sve realističniji, zbog čega je teže prepoznati radi li se u umjetnoj inteligenciji ili stvarnom sadržaju. Stručnjake najviše brine činjenica što video materijali mogu biti manipulirani u realnom vremenu, primjerice tijekom video poziva.

Ono što može pomoći u prepoznavanju deepfakea je promatranje lica prikazane osobe. Posebnu pozornost usmjeri na pomicanje usana i usklađenost sa zvukom, oštrinu ili mutnoću crta lica i sličnosti boje kože lice s ostatkom tijela. Stručnjaci za cyber sigurnost tvrde da trenutačni programi za kreiranje deepfakeova nisu dovoljno dobri za stvaranje potpuno prirodnog izgleda zubi pa obrati pažnju i na njih. Mimika osoba u deepfake videu je pretjerana ili potpuno izostaje. Primjerice, osoba u videu uopće ne trepće ili trepće previše puta u sekundi. Osim toga, česta je pikselizacija tijekom pokreta rukom i na usnama tijekom govora.

Pregledaj ima li neprirodnih detalja na spornom materijalu. Ako su na fotografiji ili video zapisu ljudi, obrati pozornost na detalje poput prstiju, ušiju ili zubi i njihova položaja. Naime, umjetna inteligencija često griješi pa nije neobično da prikaže veći broj prstiju ili da nekome slučajno ukloni uši.

Također, sjene i odrazi često su tamo gdje ne bi trebali biti, objekti u pozadini često su bizarni i neprirodni, dok je tekst čudan i neprirodan.

Zbog realističnosti deepfakeova, čak i dobro informiranim odraslim osobama može biti teško prepoznati radi li se o obmanjujućem sadržaju. Upravo je zato važno podizati svijest o ovoj temi.

Osim sve potrebnije medijske pismenosti unutar školskog sustava, djecu je potrebno educirati od malih nogu. Dok su roditelji ranije učili djecu o izradi sigurne lozinke, danas moraju proširiti opseg tema o kojima moraju razgovarati, a jedna od njih definitivno je deepfake.

Zakonska regulacija

Deepfake tehnologija općenito je legalna, osim kada krši postojeće zakone poput dječje pornografije, govora mržnje ili klevete. Primjerice u Hrvatskoj kazneno djelo predstavljaju djela povezana s tzv. deepfake pornografijom, odnosno s korištenjem moderne tehnologije u svrhu manipulacije eksplicitnim sadržajem tako da se na fotografiji ili snimci digitalno zamijeni lik ili se pomoću moderne tehnologije izradi novi, manipulativni sadržaj s ciljem kršenja nečije privatnosti. Za ova kaznena djela propisana je zatvorska kazna do jedne godine, odnosno do tri godine ako je snimka postala dostupna većem broju ljudi.

Donedavno tehnologija nije bila toliko razvijena pa je bilo lakše raspoznati deepfake od stvarnog sadržaja. Trenutačno je sve teže raspoznati stvarne videozapise od deepfakeova, zbog čega raste svijest o potencijalnim opasnostima i posljedicama takve tehnologije, što će se sigurno prenijeti i na zakonodavce diljem svijeta.

Imaš dodatnih pitanja o ovoj temi? Stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje ti na raspolaganju za sva pitanja i nedoumice na besplatnoj i anonimnoj liniji Centra dostupnoj na broju 0800 606 606, svakim radnim danom od 8 do 16 sati. Osim toga, u bilo kojem trenutku se možeš anonimno obratiti našem AI chatbotu #BOB-u koji se nalazi u donjem desnom kutu na naslovnoj stranici #BoljiOnline.

Foto: Getty Images