„Ne tražimo slavu, ne tražimo fame
Nećemo u spotlight, nećemo taj flame
Snimim to iz prve, samo jedan take
Glavni lik iz sjene, ali nikad nije fake
Ja sam NPC“, stihovi su pjesme „NPC“ koju je prošlog tjedna na Dori izvela laurakojapjeva, odnosno Laura Sučec.

Zahvaljujući zaraznoj melodiji pjesma je u kratkom roku postala hit, ali mnogi su se zapitali što uopće znači ta kratica. 

Iako izraz "NPC" sam po sebi nije uvredljiv, mladi ga koriste u svakodnevnoj komunikaciji, i to kao pogrdan izraz. Što točno znači, koga se njime želi označiti i kako je nastao, saznaj u nastavku.

Što je NPC?

NPC je kratica izraza „non-player character“ koji se koristi u svijetu videoigara. Radi se o svakom liku u videoigri s kojim igrač ne može upravljati, već ga vodi računalni program, od prolaznika ili ukućana do većih uloga u priči.

Iako NPC-evi izgledaju poput glavnih likova, ponašaju se i govore prema unaprijed programiranoj špranci. U većini slučajeva njihova je svrha samo ispuniti prostor u igri te ga učiniti „življim“ i realističnijim.

Ova je kratica ušla u vokabular mladih uglavnom putem TikToka. Kada čitaš komentare na toj platformi, često ćeš naići na taj izraz koji se koristi kao polu-pogrdan naziv za drugu osobu.

Kada se koristi?

Mlađe generacije koriste ovaj izraz kao dehumanizirajući uvredu za nekoga tko nema svoje ja, točnije za povodljivu osobu koja mijenja mišljenja ovisno o tome s kim u tom trenutku komunicira.

Osim toga, koristi se i kao opis za nekoga tko je potpuno nebitan, poput statista u filmu. Njime se može okarakterizirati osoba koja nije sposobna za kritičko mišljenje, već potpada pod tuđi utjecaj i utapa se u bezličnu masu. Takve osobe pokazuju vrlo malo osobnosti, zbog čega je drugi doživljavaju kao slučajnog prolaznika u svom životu.

Posljednjih godina uglavnom se koristi u političkim raspravama na internetu, kada se nečije mišljenje podudara s popularnim narativom i ponavlja nešto što je već rečeno. NPC je netko tko do svoga stava nije došao pomnim promišljanjem, već ga je „upio“ iz svoje okolice i nastoji prikriti sve što bi se unutar određenog društvenog kruga moglo smatrati kontroverznim.

Odakle potječe izraz NPC?

Iako mladi danas primarno koriste izraz NPC u svakodnevnom govoru i online komunikaciji, on nije nastao na TikToku, već je tamo samo postao viralan. Kreatori sadržaja na TikToku namjerno se kreću neprirodnim pokretima, ponavljaju iste rečenice i pokušavaju hodati u mjestu, baš kao NPC-evi u videoigrama.

Počeci korištenja izraza NPC kao uvrede sežu u zlatno doba foruma 4chan, točnije teme koju je jedan anonimni korisnik otvorio u srpnju 2016. pod imenom „Jesi li NPC?“ U njoj je autor iznio svoju teoriju o fiksnom broju duša na Zemlji koje stalno prolaze kroz ciklični proces reinkarnacije. Uz to, rast ljudske populacije oteo se kontroli i zato među nama postoje bezdušna tijela koja upijaju prevladavajuća mišljenja i društvene trendove kako bi stvorili privid da su ljudi, baš kao NPC-evi u videoigrama.

Foto: Getty Images

Kako bi dodatno unaprijedio digitalnu sigurnost i omogućio brži pristup provjerenim informacijama, A1 Hrvatska i Centar za sigurniji internet u suradnji s tvrtkom Delta Reality predstavili su chatbot #BOB – AI asistenta osmišljenog za pružanje savjeta o sigurnosti na internetu. Ovaj inovativni alat predstavljen je na događaju „Uloga modernih alata u sigurnosti djece“ povodom ovogodišnjeg obilježavanja Dana sigurnijeg interneta.

#BOB (#BoljiOnline Bot) temeljen je na LLM (large language model) modelu umjetne inteligencije, a njegova ključna prednost je dostupnost i anonimnost. Naime, korisnici mogu dobiti odgovore na svoja pitanja bez straha od osude ili stigmatizacije, potpuno anonimno i iz udobnosti svoga doma. LLM (Large Language Model) je veliki jezični model temeljen na dubokom učenju i transformerskoj arhitekturi, treniran na ogromnim količinama podataka kako bi razumio i generirao ljudski jezik na prirodan način. Sadržaj na temelju kojeg #BOB pruža odgovore sastavili su stručnjaci iz Centra za sigurniji internet, osiguravajući time relevantnost i pouzdanost informacija. Namijenjen je djeci, roditeljima i stručnjacima, a možeš ga isprobati na web stranicama #BoljiOnline i csi.hr. Na naslovnoj stranici #BoljiOnline, pronađi ikonicu chatbota u donjem desnom kutu i obrati mu se sa svojim pitanjem.

Iva Ančić, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja u A1 Hrvatska, istaknula je značaj digitalnih rješenja u edukaciji o sigurnosti na internetu: „Našom platformom #BoljiOnline kontinuirano pružamo podršku edukaciji djece i roditelja o sigurnosti u digitalnom okruženju. Uvođenjem chatbota #BOB-a podižemo tu inicijativu na višu razinu pružajući brz, anoniman i dostupan način dobivanja odgovora na važna pitanja vezana uz internetsku sigurnost.“



 „Cilj nam je pružiti alat koji će mladima, roditeljima i stručnjacima omogućiti brži i jednostavniji pristup ključnim informacijama o sigurnosti na internetu. Chatbot #BOB osmišljen je tako da na jednostavan i jasan način pruži smjernice kako postupiti u situacijama kao što su elektroničko nasilje, krađa identiteta ili prijetnje na internetu. Nadamo se da će ga korisnici prepoznati kao pouzdanog asistenta u digitalnom prostoru,“ izjavio je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet.

Panel i dodjela nagrada LAJK 

U sklopu obilježavanja Dana sigurnijeg interneta održana je i panel rasprava na temu „Uloga modernih alata u sigurnosti djece“, koja je okupila stručnjake iz različitih područja digitalne sigurnosti. Panel je moderirala Ana Budimir, a svoja opažanja i zaključke okupljenima su podijelili Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji Internet, Iva Ančić, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja u A1 Hrvatska, Predrag Šuka, voditelj stručnog prijediplomskog studija multimedijske produkcije, Algebra, Ivan Šabić, zamjenik ravnatelja CARNET-a i Mario Keča, ravnatelj Osnovne škole Ksavera Šandora Gjalskog.


Tijekom rasprave istaknuta je potreba za modernim tehnološkim alatima poput chatbota #BOB-a, ali i kontinuirane edukacije djece, roditelja i nastavnika o digitalnim prijetnjama i načinima zaštite u online okruženju.

Također, dodijeljene su nagrade LAJK za onima koji svojim radom i zalaganjem promiču sigurnost i odgovorno ponašanje u online svijetu.

Ovogodišnji dobitnici su:

•    LAJK za odgovorno izvještavanje: Tatjana Jurić, novinarka bravo! radija
•    LAJK za digitalno odgovornog roditelja: Matija Cvek, pjevač
•    LAJK za odgovornost: Splitsko-dalmatinska županija
•    LAJK za promicanje odgovornosti na internetu: Monika Žilavi, kreatorica digitalnog sadržaja
•    LAJK za doprinos sigurnosti djece i mladih na internetu: Zlatan Morić, voditelj Studija kibernetičke sigurnosti Sveučilišta Algebra.

U obilježavanju Dana sigurnijeg interneta sudjelovale su i brojne škole, organizacije i institucije koje su provodile pripremljene radionice Centra za sigurniji internet. Usvojeno znanje imali su priliku provjeriti u online kvizu koji je sudionicima bio dostupan 11. veljače, dok se posebno natjecanje odvilo između istoka, sjevera i juga Hrvatske. Tri tima osnovnih škola iz Osijeka, Zagreba i Splita odmjerili su snage u poznavanju područja sigurnosti na internetu u realnom vremenu, a najuspješniji bio je tim iz Osijeka.

Kako bismo se u digitalnom svijetu kretali sigurnije i s više povjerenja, važno je imati pravovremene i pouzdane informacije. Zato te pozivamo da se za sva pitanja vezana uz internetsku sigurnost obratiš chatbotu #BOB-u.

Centar za sigurniji internet iznio podatke za 2024. godinu

Centar za sigurniji internet je u prošloj godini putem besplatne i anonimne helpline linije dobio čak 993 upita. To je 500 upita više nego u godini prije, odnosno porast od 110 % kod upita za pomoć i dodatno usmjeravanje.

Primjeri zbog kojih djeca, mladi, stručnjaci i roditelji traže pomoć tima Centra za sigurniji internet uključuju situacije u kojima su dijeljene snimke ili fotografije koje su žrtve ranije objavile, a koje su potom iskorištene za izrugivanje ili stvaranje lažnih profila s istim fotografijama. 

Osobne informacije i govor mržnje su dijeljeni i na platformama poput TikToka i Instagrama. Jedan od primjera uključuje i WhatsApp grupe s porukom „dodaj svakoga kog znaš“ u kojoj učenici razmjenjuju uvredljive poruke ili pjesme usmjerene protiv svojih vršnjaka i pozivaju velik broj vršnjaka da se priključe toj grupi.

“U skladu sa zabrinjavajućim trendom, zabilježeno je više slučajeva nesporazumnog dijeljenja seksualno eksplicitnog sadržaja koji uključuju maloljetnike, a u zadnjem tromjesječju 2024. posebno je odjeknuo opasni online izazov “Superman Challenge” koji je doveo do ozljeda poput prijeloma ruku kod nekoliko maloljetnika u Hrvatskoj koji su se upustili u izazov. S ciljem podizanja svijesti o ovom problemu održano je više predavanja za stručnjake kao i za roditelje”, govore iz Centra.

Zabrinjava i sve veća prisutnost phishing prevara, kao i prisutnost hakiranih računa. Poseban izazov predstavljaju prijetnje i ucjene, osobito kod mlađih korisnika platformi poput Robloxa, gdje su prisutni strahovi od hakiranja profila te izloženost djece neprimjerenom sadržaju, kao i mogući kontakt s odraslim nepoznatim osobama koji može rezultirati ugrožavanjem dječje sigurnosti. Uz to, roditelji se javljaju sa situacijama u kojima njihova djeca sama dijele seksualno eksplicitne fotografije putem društvenih mreža ili aplikacija za dopisivanje. 

"U tim slučajevima roditelji traže savjetovanje za dijete i podršku kako bi naučili strategije za prevenciju sličnih situacija u budućnosti. Ovi slučajevi ukazuju na potrebu za širim društvenim dijalogom o digitalnoj pismenosti, odgovornom ponašanju i podršci roditeljima u ovim izazovnim situacijama”, kažu stručnjaci iz Centra za sigurniji internet. 

Foto: A1